Nedelja Samarjanke – Otac Predrag
Tamo negde daleko na studencu Isus je sedeo i odmarao. Dođe neka žena iz Samarije i Hristos joj se obrati. Tražio joj je vodu i zauzvrat obećao vode žive od koje se ne žedni. Ona voda koja će ugasiti svaku žeđ i napojiti duh čoveka. Ta voda, to vino, taj hleb je On sam. Samim sobom hrani i napaja sve ljude celog sveta i svih vremena. Dade nam i smernicu da jelo naše bude da ispunimo misiju našu, a ona je spasenje i zajednica u Carstvu Njegovom.
Eto danas nam na Liturgiju dođoše i Aleksandar i Edija. Ona Edija koju krstismo u pravoslavnu veru u Čikagu pre dve godine. Na dar Bogu donesoše Lenku i Luku. Kao da su rođeni ovde. Kao da su najrođeniji. Deca se igraše sa ovdašnjom, a Edija je upravo sa tom radošću dočekana kao što dočekujemo svakog. Tamo negde iz dalekog Konga preko Amerike dođe u Srbiju.
Njen otac Mojsije je samo pitao kada mu je rekla da se zabavlja sa belcem, koje je vere? Kada mu je rekla da je pravoslavni hrišćanin, on je dao blagoslov.
Evo nedavno je bio u Srbiji i videvši lepotu naše zemlje i srce našeg naroda, poželeo je ovde da živi. A da napomenem da je iz Konga u Ameriku otišao samo da zaradi za kuću i da se vrati u Afriku što pre. Ali Srbija ima poseban priziv. Verujte mi da to nisu šume i livade, već ljudi koji ovde žive.
Ljudi iz Afrike koje sam ja do sad upoznao bili su puni radosti, ali Liturgijska radost je osmišljavanje radosti i ispunjenje sreće, te joj je udaja za našeg Aleksandra bila prirodna. No verujem da će Aleksandar mnogo više naučiti od nje nego ona od njega. Ali Bogu hvala, tu u životu i jesmo da učimo.
Neka bi Gospod svima nama dao te vode žive da, gde god da živimo, u Hristu živimo! Da upravo radost Pričešćivanja Njime bude ta voda koju ćemo bogato izliti na svet, pa i kad svet dođe kod nas u Srbiju i vidi manastire, istoriju i naš divni narod kažu: ,,Dajte i nama te vode žive od koje se više ne žedni!”
Čuj svete: Mi smo ovde oduvek bili u Hristu. Sa Njim smo sve prelazili, svaku muku i golgotu. Ne možeš nam suditi, jer Bogu sudiš. Dođi i vidi! Ne možeš izdaleka govoriti o nečemu što ne poznaješ, jer ćeš biti bezuman i vazda žedan i gladan i tvoju očinju glad niko neće moći zasititi. Dođi i pij!
IsHsNiKa
Ostavite odgovor